Suzuki
Tommy right

Tommy katalog

Tommy katalog
Nedjelja, 16 Listopad 2022 19:58

PODSTRANA PORTAL DOPRINOSI PROMOCIJI, ZAŠTITI I REVITALIZACIJI POMORSKE BAŠTINE Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke upoznajemo vas s povijesti Općine Podstrana

U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Na samom početku, vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

Posebno privlači pažnju je Plinijeva uporaba termina utvrđena mjesta (castella) za Petuntium (Peguntium) i obližnja mu naselja

Naime, prvi spomen naselja na tlu današnje Podstrane pronalazi se u Plinijevom opisu sjeveroistočne obale Jadrana (I. st. posl. Kr.).

Kako je navedeno u povijesnim zapisima, njegovo ime prema izvornom zapisu rimskog enciklopediste iskrivljeno je rukopisnom predajom „i u kritičkim izdanjima različitih kodeksa emendira se u različitim oblicima (tzv. variae lectiones)” (Maršić 2014, str. 188.).

Tako na primjer prijepis teksta u izdanju Carolus Mayhoff iz 1906. god. bilježi toponim Petuntium: „ ... ab his castella Petuntium, Nareste, Oneum ...” (Plin. Nat. hist. III, 142, 1906, str. 290.).

Pasinijev prijevod treće do šeste knjige na hrvatski jezik prema latinskom tekstu u izdanju Loeb Classical Library: Plinii Naturalis historia, London 1968. (Plin. Nat. hist. 2004., str. 9.) koristi pak naziv Peguntium: „... Poslije ovih dolaze utvrđena mjesta Peguntium, Nareste, Onium ...” (Plin. Nat. hist. III, 143, 2004. i bilješka 167, str. 49.).

Pored toponima, ono što posebno privlači pažnju je Plinijeva uporaba termina utvrđena mjesta (castella) za Petuntium (Peguntium) i obližnja mu naselja, što upućuje na sačuvan trag njihova prethodnog ilirskog gradinskog karaktera (Zaninović 1967, str. 18.).

Naselje pod sljedećim toponimom Πιγούντιον (u latinskom nazivu Piguntum) spominje aleksandrijski geograf Klaudije Ptolomej

„U nesigurnim vremenima za vrijeme rimskih osvajanja naših krajeva utvrđena ilirska naselja – karakteristične gradine – bila su obično smještena na uzvisinama odnosno ključnim točkama odakle se moglo nadzirati cijelo njihovo područje. Kastel Petuntium mogao se možda nalaziti na položaju Stare Podstrane, opasan bedemima od velikih kamenih blokova slaganih u suhozid, dok se naselje u širem smislu prostiralo po terasastim padinama sve do mora” (Jeličić 1991, str. 19.).

Zadržavajući se isključivo na antičkim izvorima, naselje pod sljedećim toponimom Πιγούντιον (u latinskom nazivu Piguntum) spominje aleksandrijski geograf Klaudije Ptolomej (II. st. posl. Kr.), smještajući ga na koordinati 44° zemljopisne dužine i 42° 45´ zemljopisne širine (Ptol. Geo., II, 16, 3, 1883, str. 307., Cermanović – Kuzmanović 1974, str. 19. i 30., bilješka 166, str. 19.). Kod itinerara jedino Kozmografija (Cosmographia, iz VII. ili s početka VIII. st.) Anonimnog Ravenjania dotiče rimsku Podstranu.

Tu se promatrana naseobina bilježi u obliku Petinitis (Anon. Rav. Cosmogr. IV, 16, 1860, str. 209.).

Arheološki nalazi jasno ubiciraju središte rimskodobnog Pituntija na područje današnje Podstrane

Pored navedenih literarnih vrela, terminacijski natpis (CIL III, 12794) iz sela Dubrave u Poljicima također je jedan od potencijalnih izvora u pokušaju detektiranja prvobitnog (predrimskog) imena naselja u Podstrani.

Radi se dakle o kamenu međašu (terminus, iz I. st. posl. Kr.) na čijem natpisu je sačuvano svjedočanstvo o razgraničenju ilirskog plemena Pituntina sa susjednim Nerastinima (Jesenice) na istoku (Bulić 1890, str. 145., Jeličić 1991, str. 19 - 20., Maršić 2014, str. 189.).

Upravo zahvaljujući spomenutom etniku, odnosno imenu zajednice Pituntini, Bulić derivira možebitni izvorni toponim naseobine Pituntium (Bulić 1890, str. 147.). „Pituntium je postao uobičajeni naziv za mjesto u hrvatskoj arheološkoj publicistici i povijesnoj znanosti i preporučljivo ga je koristiti u općem kontekstu.

Arheološki nalazi jasno ubiciraju središte rimskodobnog Pituntija na područje današnje Podstrane, sa središtem oko crkvice sv. Martina” (Maršić 2014, str. 189.).

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

U nadolazećim člancima upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma. Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.



Objavljeno u Podstrana
Subota, 15 Listopad 2022 19:59

U Podstrani pronađeni rukopisi pokojnog repera Coolija, vozač Elvis otkriva dugo skrivenu priču o neobičnom prijateljstvu. Vidjeli su se samo još jednom...

Od svih mjesta na svijetu, Podstrana je vjerojatno zadnje u kojem bi itko očekivao da se čuvaju rukopisi neobjavljenih pjesama nedavno preminulog američkog repera Coolija, piše slobodnadalmacija.

Potaknut viješću o njegovoj preuranjenoj smrti, patinom načetih stranica iz scenarija filma “Ta divna splitska noć”, na čijoj je pozadini poznati glazbenik ispisivao stihove u pauzama na setu spomenutog filma, sjetio se njegov tadašnji vozač Elvis Brajčić, pruživši nam dugo skriven “behind the scene” pogled na Coolijev posjet Hrvatskoj.

image

Elvis Brajčić s vrijednom memorabilijom
 

 ćAnte Čizmic/Cropix

– U to sam vrijeme išao na dramsku u Splitu, kod Gorana Golovka, jer me gluma oduvijek zanimala, i tu se pojavio Arsen Ostojić, redatelj filma “Ta divna splitska noć”, koji se imao početi snimati, tražeći statiste.

Slučajni vodič

Normalno, svi smo se javili. Ali onda je pitao i ima li tko od nas auto, jer im je trebao i vozač, a kako su tamo bili svi mlađahni – ja sam bio čak i najstariji i taman sam godinu dana prije kupio BMW – tako smo stupili u kontakt – otkriva nam Brajčić ispred hotela “Jadran” na Zvončacu, gdje je slavni glazbenik bio smješten za svog posjeta, a gdje nas je dočekao u društvu sina Gabrijela, rado se prisjećajući nekih, kako je kazao, “drugih vremena”.

image
 Ante Cizmic/Cropix

– Za par dana smo se sve dogovorili i na kraju sam s Ostojićem išao na aerodrom pred Coolija. I kako sam bija u kaubojskim čizmama...

– Čekajte, je l’ to bilo namjerno? – prekidamo ga.

– Ma ne. Ja sam se u tim čizmama 2016. i oženio, ako ćete mi virovat. Bija san u tom điru, s motorima... I tako je on na prvu pita: “Jesam li ja doša u Ameriku ili sam iša iz Amerike?” I tu smo odmah kliknuli – objašnjava.

Već prvu večer ga je, smjestivši se u hotel, Coolio, kako doznajemo, tražio da ostane s njim, pa je po odrađenom službenom dijelu programa ovdje počela njihova avantura.

– Mi smo se u tih pet-šest dana, koliko je on tu bio, baš nekako sprijateljili. Nikad nije bilo samo da ga poslije seta odvezem u hotel i “bog-bog”, nego smo uvik išli po gradu. Odveja sam ga i u “Misisipija”, cure su se tamo cilu noć s njim slikavale. On je bio opušten, nije bio neka umišljena veličina. Danas kod nas skoro pa možemo vidjeti, recimo, Tom Cruisea na ulici ili Jay Z-a, ali onda su bila drukčija vremena.

image

Stihovi na poleđini scenarija ‘Ta divna splitska noć’

 Ante Cizmic/Cropix

Išli smo tako i po drugim noćnim klubovima, pa i po go-go klubovima. Sićam se kako se čudio kako ja znam sve i svakoga, od vlasnika klubova do toga gdje spavaju plesačice – smije se naš sugovornik pa dodaje kako je tih dana bilo “dosta ludosti, stalno neka akcija”.

Druženje je, govori nam, dovelo i do toga da je repera pozvao na ručak kod sebe, no ovaj se pozivu zbog poslovnih obaveza nije uspio odazvati, iako je njegov rođak, koji mu je bio u pratnji, priliku iskoristio da s lokalcima odigra balote.

– Svi su gledali otkud afroamerikanac u selu, bilo je smišno vidit ih kako se čude. A i Coolio je na kraju taj obid pojeo u autu, tako da je, kad su ga neke naše novinarke jednom pitale kako mu je bilo u Hrvatskoj, rekao da je upoznao Elvisa koji mu je pripremio domaću kokoš. Imate to na YouTubeu – govori nam, pa na mobitelu pokazuje videoisječak u kojem glazbenik o njemu govori sa simpatijom.

image

Iz vremena druženja po Splitu Preslik fotografije

 Ante Cizmic/Cropix

– To me baš bilo dirnulo. Radio sam za nikakvu plaću. U tih šest dana sve i potrošio, ali nije mi žao – podvlači, pa iz auta vadi puste memorabilije koje čuva kao uspomenu na događaje iz dana kada je vozio Coolija, a među fotografijama i neobjavljene stihove koje je reper napisao na poleđini scenarija.

– A u srednjoj školi sam imao prijatelja koji je bio tamnije puti; tada je baš ta Coolijeva pisma bila hit, i sićam se kako sam ga zeza da je on sigurno njegov sin i da u ladici ima njegove pjesme. A sad ih na kraju ja imam. Tko je to ikad mogao zamisliti – zadovoljno će.

Vidjeli su se je još jednom, kaže, u Sarajevu, nekoliko mjeseci kasnije, kada se film predstavljao na tamošnjemu filmskom festivalu, gdje je, sasvim slučajno, stvar opet završila komično.

image
 Ante Cizmic/Cropix

– Tražio sam ga u hotelu, pitao koja mu je soba, ali nitko mi nije htio reći, mislili su: tko sam ja? I onda sam naletio na neke glumce iz filma, bio je tu i pokojni Dino Dvornik, pa su mi oni rekli.

I još govore da je panika, da ga nitko ne može izvući iz sobe, da kasni na neku konferenciju za novinare. I ja iša gore, otvorio on vrata, odmah se razveselio što me vidi, javlja slobodnadalmacija.

 

Objavljeno u Podstrana
Subota, 15 Listopad 2022 19:52

RADOVI U PUNOM JEKU Podstrana uskoro u novom ruhu, evo što će se sve promijenit

Načelnik Podstrane, Mijo Dropuljić u subotu je obišao radove na obalnom području u Mutograsu i Svetom Martinu, a riječ je o nastavaku radova na sanaciji biciklističko-pješačke staze.

"Nakon završene turističke sezone nastavili smo sa izvođenjem građevinskih radova na sanaciji biciklističko-pješačke staze na dvije nove dionice. Prva dionica je u Mutograsu (od parkinga do okretišta) u duljini od 460 m, a druga dionica je u Svetom Martinu (od restorana Marinac do Porta) u duljini od 560 m.

Širina biciklističko-pješačke staze iznositi će minimalno 3,20 m cijelom dužinom, a biti će podijeljena na dva segmenta različite teksture i boje. Pješački dio biti će izveden završnom obradom prema tehnologiji kulir tzv. prani beton, a biciklistička staza biti će izvedena završnom obradom tzv. metlani beton.

Između ove dvije dionice ranije smo izveli građevinske radove na sanaciji biciklističko-pješačke staze u Mutograsu u duljini od 260 m, tako da bi nakon izvedenih radova na ove dvije dionice dobili novu biciklističko-pješačku stazu ukupne duljine oko 1300 m (od okretišta do Porta).

Vrijednost ugovorenih radova za obje dionice iznosi oko 3.400.000,00 kuna + PDV.

U fazi projektiranja je sanacija sljedećeg dijela obalnog pojasa u Svetom Martinu (od Porta do potoka Vinine) u duljini oko 400 m", objavio je na svom Facebooku, javlja dalmacijadanas.

Objavljeno u Podstrana
Stranica 117 od 496

VIK-novo

Kia motors Prizmić

NAJČITANIJE IZ PODSTRANE

Suzuki
Čistoća Split