Što zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa među nasljednicima, što megalomanskih cijena koje od potencijalnih zakupaca traže najmodavci, što zbog opće besparice uzrokovane ekonomskom krizom, stari dio grada nije atraktivan ni obrtnicima, ni trgovcima, ni poduzetnicima.

Šibenska gradska uprava pokušava konkurentnim cijenama staviti u optjecaj barem dio poslovnih prostora koji su u vlasništvu Grada. Nedavno je jednoj od kulturnih udruga bez naknade prepušten poveći prostor nekadašnjeg sportskog dućana, a za simbolični najam u blizini je otvoren i slikarski atelje.

Prema riječima dr. sc. Ivice Poljička, HDZ-ova vijećnika u šibenskom gradskom parlamentu, za spas jezgre potrebna je brža i učinkovita intervencija.
Više se ne 'ide u grad'

− Povijesna jezgra Šibenika već godinama intenzivnije živi ljeti, a zimi ostavlja dojam odumiranja. Dva su procesa temeljito promijenila način svakodnevnog života. Jezgra više nije trgovačko središte Šibenika, tu su funkciju preuzeli trgovački centri. Isto tako, jezgra više nije središnje mjesto gradskog okupljanja. U slobodno vrijeme više se ne "ide u grad" kao nekada. Poljana od kraja osamdesetih prošlog stoljeća više nije šetalište i postala je parkiralište. Ujedno, broj stalnih stanovnika u jezgri u posljednjih se 30 godina doslovce prepolovio − rezimira dr. sc. Ivica Poljičak, HDZ-ov gradski vijećnik.

Kandidat za gradonačelnika Šibenika iz redova Šibenskoga građanskog foruma, Emil Guberina, drži da se staroj gradskoj jezgri mora vratiti razina čistog i zdravog dijela grada namijenjenog stanovanju, turizmu i djelatnostima usmjerenima moru i široj regiji. Zauzima se za donošenje strateškog plana i određenje prioriteta koji će vratiti puls središtu grada.

− Puko iznošenje stavova neće ubrzati ostvarenje te vizije − eksplicitan je Guberina.

Mladi arhitekti 'zavaljali' promjene

Zrno optimizma ipak unose mladi naraštaji, koji su inicirali održavanje subotnjeg "buvljaka" na novoobnovljenom i dnevno neiskorištenom Starom pazaru. Krajem prošle godine u Šibenik se iz Zagreba vratilo i desetak netom diplomiranih arhitekata, koji su zajedno s još nekolicinom šibenskih studenata arhitekture osnovali sekciju mladih Društva arhitekata Šibenik − SOBA.

Već pripremaju prvi projekt u kojemu će predstaviti svoje kreativne zamisli oko gradskih prostora poput bivše Peškarije i "Šarine pekare". Krajnji im je cilj osmišljavanje sadržaja u gradskim prostorima kako bi ih revitalizirali.

Brend-dizajner Robert Jakovljević, koji je sa suradnicima za gradsku upravu tijekom dvije godine provodio istraživanja na temelju kojih se želi "u funkciju staviti sve ono što je stoljećima baštinjeno", kaže:

− Šibenčani su dva puta brendirali Šibenik, prvi put u srednjem vijeku kao grad renesanse, drugi put u suvremeno doba kao grad aluminija, a ovo je treći proces brendiranja grada. Stara gradska jezgra trebala bi postati kulturno-gospodarski zamašnjak. U istraživanju je sudjelovao širok krug kvalificiranih autora i stručnjaka koji su, svaki iz svoga kuta gledanja i svoje profesije, od urbanizma i arhitekture, preko povijesti i povijesti umjetnosti, sociologije, antropologije, navodili na sve ono što bi u konačnici trebao biti brend grada. Namjera je od grada napraviti "proizvod" u kojem bi participirali njegovi "dioničari" − stanovnici, poduzetnici, gradske uprave. A revitalizirana stara gradska jezgra, atrakcija u samom središtu grada, može biti presudni pokretač razvoja.

− Naša srednjovjekovna jezgra trebala bi biti muzej na otvorenome, mjesto povijesnog življenja u suvremenom gradu, "butik" odabranih ideja, usluga i proizvoda i turistički resort u kojem je sve na dohvatu. Utoliko bi se u funkciju moglo staviti 17.000 kvadrata poslovnih prizemlja i oko 30.000 kvadrata od prve etaže naviše kao hotela i apartmana, jer nije svejedno boravi li se u nekom suvremenom hotelu na obali ili u autentičnoj povijesnoj gradskoj jezgri. Cilj je da Šibenik uđe u raspored svjetskih događanja − podvukao je Jakovljević.